ČESTITKA ZA DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE 25. NOVEMBAR

Dan državnosti je najveći državni praznik

 

Dan državnosti je najveći državni praznik, a 25. novembar je izabran za Dan državnosti BiH jer je na taj dan 1943. godine u Mrkonjić Gradu održano Prvo zasjedanje Zemaljskog (dakle DRŽAVNOG) antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (skraćeno: ZAVNOBIH-a). ZAVNOBIH je, u tim ratnim okolnostima, predstavljao „ratni parlament Bosne i Hercegovine“, odnosno tijelo koje je imalo snagu najvišeg POLITIČKOG predstavnika, a kasnije ZAKONODAVNOG i IZVRŠNOG tijela Bosne i Hercegovine. Upravo zato, tada donesene odluke imaju poseban značaj u potvrđivanju punog DRŽAVNOPRAVNOG subjektiviteta Bosne i Hercegovine u prošlom stoljeću.

25. novembar je proglašen Danom državnosti BiH odlukom prvog saziva Parlamenta neovisne i međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine. To je dan koji u današnjoj Daytonskoj Bosni i Hercegovini nema status državnog praznika kakav zaslužuje, već se obilježava i slavi samo u dijelovima Bosne i Hercegovine u kojima vlast obnašaju političke stranke bošnjačke, odnosno bosanske državotvorne orijentacije. Osporavaju ga zagovaratelji imperijalističkih politika koje su posezale i još uvijek posežu za teritorijem Bosne i Hercegovine i negiraju njenu državotvornost. Između ostalog, i neutemeljenim tvrdnjama da su odluke Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a „komunistička“ podvala kojom su se, priznavanjem bosanske državnosti, oduzela njihova prava na „povijesni/istorijski prostor“ u Bosni i Hercegovini koji im tobože pripada. Nažalost, ovakva tumačenja kako treba prebrisati prošlost i negirati sve njene pozitivne tekovine, jer su proizvod njima neprihvatljivog društvenog uređenja, prihvaćaju čak i neki osvjedočeni bosanski patrioti ne shvaćajući da time potpomažu rušenje temelja državotvornosti BiH. Stoga je nužno uvijek i nanovo isticati sve presudne povijesne odluke koje su određivale sudbinu Bosne i Hercegovine a u takve svakako spada i Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a.

“narodi Bosne i Hercegovine žele živjeti u slobodnoj Bosni i Hercegovini u kojoj je garantirana potpuna jednakost i ravnopravnost svih naroda”
ZAVNOBIH, Rezolucija

Tada je donesena Rezolucija u kojoj je istaknuto „…da narodi Bosne i Hercegovine žele živjeti u slobodnoj Bosni i Hercegovini u kojoj je garantirana potpuna jednakost i ravnopravnost svih naroda…“. Bosna i Hercegovina je tada pravno konstituirana u svojim historijskim granicama kao država ravnopravnih građana Srba, Muslimana i Hrvata, čiji su predstavnici odlučili da Bosna i Hercegovina, kao federalna jedinica, uđe u sastav Demokratske Federalne Jugoslavije, ravnopravno s ostalih pet federalnih jedinica, tj. republika. Ove odluke su potvrđene na Drugom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ-a) u Jajcu 29.11.1943. kada su postavljeni temelji državnog i društvenog uređenja buduće zajednice južnoslavenskih naroda. Tada su i granice Bosne i Hercegovine potvrđene i priznate kao rezultat višestoljetnog političkog, kulturnog i demografskog kontinuiteta i razvitka.

Bosna i Hercegovina, njen teritorij i njene granice imaju dugu historijsku tradiciju. Kontinuitet bosanske države seže od srednjovjekovne Bosne, preko zasebne administrativno-teritorijalne jedinice unutar Otomanskog carstva – Bosanskog ejaleta ili pašaluka, zatim za vrijeme Austro-ugarske uprave koja je trajala od Berlinskog kongresa 1878., kada su definirane granice današnje Bosne i Hercegovine pa do kraja Prvog svjetskog rata, te u prvoj Jugoslaviji u kojoj je Senžermenskim ugovorom potvrđena teritorijalna cjelovitost Bosne i Hercegovine.

Između dva svjetska rata u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca administrativnim podjelama na oblasti i banovine nastojao se razbiti teritorijalni integritet i državotvorna pozicija Bosne i Hercegovine, a pokušaji svojatanja Bosne i Hercegovine nastavili su se i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Neposredno prije Drugog zasjedanja AVNOJ-a, u samom vrhu Narodnooslobodilačkog pokreta i Komunističke partije, bilo je neslaganja oko budućeg statusa Bosne i Hercegovine – od njene podjele između susjednih republika do autonomne pokrajine pod ingerencijom savezne vlade – pa odluke Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a tim više dobivaju na značaju. Bez njih, nestala bi državotvornost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Da se ne radi o špekulacijama, već zaista o sudbonosnim odlukama s dalekosežnim refleksijama, najbolje potvrđuje činjenica da je za vrijeme rata funkcioniralo i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka ali na Drugom zasjedanju AVNOJ-a nije uspjelo izboriti za Sandžak zasebnu federalnu jedinicu unutar Nove Jugoslavije. Ukinuto je 1945. godine, a teritorij Sandžaka je podijeljen između Srbije i Crne Gore.

Posezanja za teritorijem i namjere uništenja BiH kao države ponovili su se opet pola stoljeća kasnije, u 90-im godinama, kada je Bosna i Hercegovina stjecala i branila svoju nezavisnost i cjelovitost, izložena brutalnom ratu. Unatoč svemu Bosna i Hercegovina je očuvala svoju neovisnost i cjelovitost, u svojim historijskim granicama koje su stare više od tri stoljeća, i najstarije su među svim bivšim jugoslavenskim republikama, današnjim državama.

Odlukama ZAVNOBIH-a obnovljene su državotvornost i teritorijalna cjelovitost Bosne i Hercegovine, kasnije učvršćene u Ustavu SFRJ iz 1974. godine. Time je ostvarena neupitna osnova državnopravnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, koju je ustanovila Badminterova komisija pravnih eksperata početkom 90-ih i potvrdila pravne pretpostavke za osamostaljenje Bosne i Hercegovine.

Čestitamo Dan državnosti Bosne i Hercegovine svim građankama i građanima Bosne i Hercegovine u domovini i širom svijeta