NOĆ MUZEJA, ZAGREB: otvara se izložbom nakita iz Zemaljskog muzeja BiH

PROGRAM U NOĆI MUZEJA 31.01.2014.

otvaranje noći muzeja 2014

Otvaranje NOĆI MUZEJA 2014 započinje izložbom zbirke nakita iz Zemaljskog muzeja BiH u Mimari

Noć muzeja 2014. održat će se u petak, 31. siječnja 2014. od 18 sati do jedan sat iza ponoći u više od 200 muzeja, galerija i ustanova u kulturi, u 100 hrvatskih gradova. Započet će svečanim otvorenjem izložbe „Nakit iz fundusa Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu / Izložba s povodom“ 31. siječnja u 18 sati u zagrebačkom Muzeju Mimara.

Središnji događaj – izložbe : 18.00 sati

Izložba: Nakit iz fundusa Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu – Izložba s povodom

Izbor šezdesetak primjeraka nakita nastalog od 4. st. pr. Kr. do početka 20. st., obuhvaća arheološke nalaze s naglaskom na srednjovjekovnoj građi i etnografske primjerke nakita i opreme nošnje; donosi presjek produkcije ove vrste građe s područja Bosne i Hercegovine. Izložbom se skreće pozornost na sadašnji status Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, osnovanog 1888. godine, koji je zatvoren već duže od godinu dana.

Prodajna izložba

Replike nakita iz fundusa Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu

Izložba replika nakita i njihovih izvedenica izrađenih prema uzorcima nakita iz Odjeljenja za arheologiju i etnologiju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Replike nastale u suradnji zagrebačkog zlatara-draguljara Zlatka Božića i sarajevskog zlatara-juvelira Senada Sofića; 25 % sredstava od prodaje izdvaja se na račun Zemaljskog muzeja B i H u Sarajevu.

Noć muzeja 2014. održat će se u petak, 31. siječnja 2014. od 18 sati do jedan sat iza ponoći u više od 200 muzeja, galerija i ustanova u kulturi, u 100 hrvatskih gradova. Započet će svečanim otvorenjem izložbe „Nakit iz fundusa Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu / Izložba s povodom“ 31. siječnja u 18 sati u zagrebačkom Muzeju Mimara.

Noć muzeja 2014 održava se u više od 100 hrvatskih gradova i mjesta, a simbolično će započeti otvaranjem izložbe Nakit iz fundusa Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu – Izložba s povodom. Jedan od povoda organizacije izložbe je podrška muzejske zajednice Hrvatske, Zemaljskom muzeju BIH u Sarajevu koji je zbog neriješene zakonske regulative zatvoren za javnost već više od godine dana. Na taj način još jednom će se ukazati na vrijednost i značaj baštinskih ustanova, obnove baštine i stavljanja u funkciju s ciljem razvoja društva i međunacionalne suradnje.

Blago iz zatvorenog Zemaljskog muzeja BiH na izložbi u Zagrebu

nakit iz zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine

Blago iz Zemaljskog muzeja BiH na izložbi u Zagrebu

 

Izložba je poticaj i isticanje značaja fundusa Muzeja koji ima sjajne zbirke, kaže kustosica Arijana Koprčina

Ako već Sarajlije ne mogu vidjeti naušnice koje je nosila Angelina Jolie prilikom posjeta tom gradu ili prsten kralja Tvrtka I, moći će to Zagrepčani i svi koji u Noći muzeja razgledaju dio zbirke Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Najstarija muzejska institucija u susjednoj BiH, sa stogodišnjom tradicijom, zatvorena je za javnost zbog nedostatka novca. Muzej, smješten u jedinoj zgradi na jugoistoku Europe građenoj za tu svrhu, već je 2004. godine proživljavao agoniju i bio zatvoren, pa opet malo otvoren, da bi prije godinu dana bio ponovno stavljen ključ u bravu. Unutar zaključanog muzeja ostalo je blago, uglavnom etnografska i arheološka građa. Jedan dio tog blaga, 60-ak komada nakita, bit će predstavljen hrvatskoj publici na izložbi u Mimari koja je je, uz onu posvećenu Meštroviću, središnji događaj ovogodišnje Noći muzeja.

Autor:Romina Peritz

 

VEZANE VIJESTI

Vijesti

Dvije opcije

Zatvaranje kultne institucije izazvalo je lavinu reakcija i protesta u BiH, no situacija se, kako tvrdi v.d. ravnatelja muzeja Adnan Busuladžić, neće tako skoro riješiti i gotovo se ništa nije dogodilo po pitanju otvaranja muzeja u ovih godinu dana. – Zatvaranje našeg muzeja je prvenstveno politički problem -kaže za Jutarnji Adnan Busuladžić. -Iza toga stoje dvije politički suprotstavljene opcije, koje se ne mogu dogovoriti o tome jesmo li državni muzej ili nečiji drugi – tvrdi Busuladžić.

A problemi nastaju 1996. godine oko pitanja statusa muzeja. – Od svog osnutka Odlukom carskog i kraljevskog zajedničkog Ministarstva financija za BiH u vrijeme austrougarske vladavine Muzeju je stavljeno u zadaću da “obuhvata sve zbirke koje služe za znanstveno proučavanje zemlje”, čime je preciziran državotvorni status Muzeja. Takav status potvrđen je i Zakonom o muzejima iz 1958. godine. Nažalost, od 1996. godine do danas nastaju problemi statusne prirode, jer položaj Muzeja nije adekvatno riješen, niti u pravnom niti u financijskom segmentu – ističe Busuladžić.

Uzaludni apeli

– Dok jedni inzistiraju na zadržavanju državnog statusa, drugi smatraju da instituciji treba zabraniti državno legitimiranje – navodi ravnatelj. Kako ističe, od 2011. godine resorno državno Ministarstvo civilnih poslova BiH potpuno prekida financiranje institucije za redovnu djelatnost, plaće, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, režije, a u 2012. godini mijenja se način i princip dodjele sredstava, koja se novim pravilima daju isključivo za “projekte”, a ista sredstva se umanjuju za 60 posto, čime je onemogućen daljnji rad zaposlenika Muzeja. I pored niza upozorenja, apela, javnih debata, reagiranja javnih, znanstvenih i kulturnih djelatnika i institucija, stanje je ostalo nepromijenjeno.

– U ovom trenutku Muzej nije otvoren za posjete, zaposlenici održavaju zbirke, vrše permanentan nadzor nad eksponatima, održavaju minimum osnovnih muzeoloških standarda, 24 sata dežuraju u zgradama i očekuju rasplet situacije – kaže Busuladžić.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine najstarija je znanstvena i kulturna institucija zapadnog tipa u BiH. Muzej je osnovan 1888. godine, a današnje zdanje završeno je 1913. godine, prema projektu čuvenog arhitekta Karla Paržika. Prostire se na čak 15 tisuća četvornih metara, djeluje u četiri zgrade i ima šezdesetak zaposlenika.

Od kurioziteta zbirke muzeja od preko milijun eksponata Busuladžić izdvaja najveću bijelu morsku psinu uhvaćenu na Jadranu, dva primjerka sredozemne medvjedice uhvaćene prije više od 100 godina na ušću Neretve i kod Makarske, nadaleko poznati prapovijesni čamac datiran u 8. stoljeće prije Krista te, kao jedan od najpoznatijih eksponata Muzeja navodi židovski ilumirani kodeks, Hagadu, iz sredine 14. stoljeća.

Kako pomoći?

– Ovom izložbom želimo približiti naš problem i hrvatskoj javnosti. Dakako, ne očekujemo da Hrvatska riješi naš slučaj. To je ipak naš lokalni problem – zaključuje Adnan Busuladžić.

– Ova izložba je poticaj, upozorenje i isticanje kvalitete i značaja fundusa Zemaljskog muzeja koji ima sjajne zbirke – kaže pak kustosica izložbe Arijana Koprčina iz MUO-a. – Putem 60-ak originalnih eksponata dan je presjek od 4. st.prije Krista do 20. stoljeća, a namjera je izložbe i da se prodajom njihovih replika pomogne muzeju – ističe kustosica.

 

DODATNO: program za Noć Muzeja http://nocmuzeja.hr/