Kontaktirajte nas: info@bnz.hr Tel: 01 48 19 377
Kulturom, vjerom i tradicijom protiv asimilacije.

Bošnjački glas br. 36

30.00 kn

Poštovani/e čitatelji/ce Bošnjačkog glasa, Počinjemo ovaj broj “Bošnjačkog glasa” tužnim obavijestima. Na bolji svijet preselio je naš istaknuti član i predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice Grada Zagreba i Zagrebačke županije Dževad Jogunčić. Njegova iznenadna smrt podsjetila nas je da je “smrt bliža od žile kucavice” i da svaki tren možemo napustiti dunjaluk i sve što smo na njemu stjecali. Iza Dževada ostaju njegova brojna dobra djela koja je u svom životu napravio za svoj narod i vjeru, te uzorna obitelj o kojoj je, s tradicionalnom pažnjom glave obitelji, neprestano skrbio. Tjedan dana nakon Dževadove smrti primili smo još jednu tužnu vijest: član Glavnog odbora BNZH i potpredsjednik Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre, prof. dr. sc. Jusuf Šehanović također nas je napustio. U kratkom vremenskom razdoblju izgubili smo u Bošnjačkoj zajednici dvije istaknute ličnosti, ličnosti od ugleda, poštovanja, predvodnike u našem neprestanom nastojanju da očuvamo i unaprijedimo svoje nacionalne vrijednosti i identitet. Njihova djela nas obavezuju da u tome ne posustanemo.

Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske održala je svoju Izbornu skupštinu. Izabrana su nova tijela BNZH koja će u narednom četverogodišnjem mandatu voditi BNZH. Novom predsjedniku
Senadu Pršiću, potpredsjednicima Hasi Salihoviću i Adisu Keranoviću, kao i izabranima na ostale funkcije u BNZH, želim puno uspjeha i napretka u radu, na dobrobit Bošnjaka u Hrvatskoj.
U proteklom periodu nekoliko domaćih i inozemnih tema privuklo je našu pažnju. U najjačoj opozicijskoj stranci SDP-u na stranačkim izborima je za novog predsjednika stranke izabran Davor
Bernardić. Stranka je sada u konsolidaciji i za nadati se da će taj proces brzo završiti, kako bi mogla u punom kapacitetu zauzeti mjesto odgovorne opozicije u Saboru – jaka opozicija jedan je od
preduvjeta dobrog funkcioniranja demokratskog parlamentarizma. U Bosni i Hercegovini, nakon listopadskih lokalnih izbora u kojima su nezavisni bošnjački kandidati, izborima na važna načelnička mjesta, uzdrmali vodeću bošnjačku stranku SDA, bura se ne stišava. Nedavno su 4 zastupnika SDA u Parlamentu Bosne i Hercegovine najavila svoj izlazak iz Kluba zastupnika SDA. Vidjet ćemo kako će to sve završiti. Dobra vijest za Bosnu i Hercegovinu je da se dogodio novi važan korak na putu BiH u EU. Bosni i Hercegovini je uručen Upitnik Evropske komisije za pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo. Upitnik je analitički instrument politike proširenja EU koji Evropska komisija koristi da bi ocijenila spremnost države koja je podnijela zahtjev za članstvo da stekne status kandidata i otvori pregovore o pristupanju s EU, o čemu na kraju odlučuje Vijeće EU i Evropsko vijeće. Čelnik entiteta RS Milorad Dodik očekivano je relativizirao uručenje Upitnika, napomenuvši da je za RS najvažnije pitanje Ustavnog suda BiH, koji im očito smeta kao jedna od malobrojnih institucija na razini države BiH. Obzirom da je usvojenim Mehanizmom koordinacije za pristupanje u EU (uz blagoslov SDA) omogućeno pravo veta svima razinama vlasti u BiH: entitetima i kantonima, malo je vjerojatno da se to pravo neće zloupotrijebiti i da će bošnjačka strana, da bi omogućila dalje napredovanje prema EU, pristajati na zahtjeve koji će dalje reducirati  funkcije i time postojanje države Bosne i Hercegovine. U takvom scenariju, u EU bi ušla država BiH kao država bez sadržaja, sa svojim entitetima i kantonima.

Sirijske snage potpomognute ruskim zrakoplovstvom zauzele su cijeli Alep, što je izazvalo dva teroristička čina. Za napad kamionom na posjetitelje Božićnog sajma u Berlinu, osumnjičen je Tunižanin Anis Amri, kojeg je talijanska policija pri legitimiranju par dana kasnije ubila. Isti dan u Ankari je ubijen ruski veleposlanik. Treći teroristički čin koji se istovremeno dogodio bila je pucnjava na vjernike u džamiji u Zurichu, kada su ranjene tri osobe – ovo je ubrzo u medijima potpuno ignorirano. Ovi teroristički akti, koji su apsolutno za svaku osudu i protiv kojih se cijeli svijet treba boriti, pogoduju jačanju islamofobije do neslućenih granica. Vrhunac islamofobije bile su izjave aktualnog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da bi zabranio useljavanje muslimana u SAD – useljeničku zemlju u koju se, kako navode mediji, doselio i Trumpov djed iz Njemačke. Po toj logici trebali bi svi useljeni Amerikanci (prvenstveno Evropljani, ali i s ostalih kontinenata) napustiti SAD i vratiti zemlju autohtonom stanovništvu – Indijancima, koju nisu od njih dobili na poklon, dapače. Događaji koji potresaju Bliski istok već skoro 40 godina, od Iranske islamske revolucije 1979, Iračko-Iranskog rata 1980-1988, Zaljevskog rata 1991, rata u Afganistanu 2001, drugog Zaljevskog rata u Iraku 2003, Arapskog proljeća iza koga su slijedili ratovi za svrgavanje režima u Libiji i Siriji i uzrokovali totalni raspad tih dviju država, rat u Jemenu – doveli su cijeli muslimanski svijet u stanje kaosa, razaranja, nemira i neizvjesnosti.
Dodamo li tome rađanje militantnih pokreta (Al Kaide, ISIL-a,…) koji i sami sebi daju atribut izvornog Islama, otvaraju se mnoga pitanja na koje odgovore ne možemo naći u apsolutno kontroliranim medijima: zašto, zbog čega, u čijem interesu, ko upravlja time, … Samo da pomenem jedno pitanje na koje, zabrinut kao i svi građani svijeta, posebno što sam musliman, sâm tražim zadnjih dana odgovor: zašto se dogodio teroristički napad baš u Njemačkoj zemlji koja je pod vodstvom Angele Merkel prerasla, osim ekonomskog, i u političkog diva, koja je raširenih ruku primila milijun muslimanskih izbjeglica – i to u vrijeme predbožićnih blagdana, na Božićnom sajmu, čime su dodatno povrijeđena osjećanja kršćana? Odgovor je, u nedostatku pouzdanih informacija, obično najlakše naći iz protupitanja – kome to odgovara? Isto protupitanje se može postaviti za sva ostala, nama – običnim smrtnicima, nejasna zbivanja u svijetu.

Za kraj, jedna kratka ali radosna vijest. Poznati analitički portal WhoScored objavio je ljestvicu 100 najboljih nogometaša svijeta na temelju različitih statističkih parametara. Na listi su 3 nogometaša s područja bivše države: 29 je Miralem Pjanić (Mali princ), 50 Luka Modrić i 56 Edin Džeko. Neka je Bosna barem u nečemu dobra.

Na kraju želim svim čitateljima poželjeti da novu 2017. godinu provedu u zdravlju, radosti i sreći, s nadom da će biti mirnija i sretnija za cijeli svijet.

profesor dr.sc Sead Berberović

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Bošnjački glas br. 36”

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Možda će vam se također svidjeti…

Back to Top