Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Na referendumu održanom 29.2. i 1.3.1992. građani Bosne i Hercegovine opredijelili su se za nezavisnu, samostalnu i suverenu državu Bosnu i Hercegovinu.

Što je prethodilo referendumu? Krupna politička previranja 90-ih godina prošlog stoljeća u cijeloj istočnoj Evropi pa i u tadašnjoj SFRJ, neminovno su vodila raspadu zajedničke države. Briselskom Deklaracijom o Jugoslaviji od 17.12.1991., na osnovu preporuka Badinterove Arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju od 7.12., konstatirana je disolucija (raspad) SFRJ i republike su pozvane da se do 23.12.1991. izjasne o nezavisnosti, s obećanjem da će dobiti međunarodno priznanje 15.1.1992. Pozivu je odgovorila i Bosna i Hercegovina.

15.1.1992. godine objavljen je (novi) Izvještaj Badinterove Arbitražne komisije, u kome je konstituiranje Bosne i Hercegovine kao suverene i nezavisne države uvjetovano još jedino referendumom njenih građana, pošto su ostali uvjeti iz Deklaracije Evropske zajednice bili ispunjeni. Temeljem toga Skupština Bosne i Hercegovine je na burnoj i teškoj sjednici održanoj 26.1.1992. donijela Odluku o raspisivanju referenduma o budućem statusu Republike. Referendumsko pitanje je glasilo: „Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”. Referendum je pod međunarodnom kontrolom Evropske zajednice i drugih međunarodnih institucija i organizacija održan 29.2. i 1.3.1992. Na referendum se odazvalo 64 posto građana Bosne i Hercegovine od kojih je 99,44 posto glasalo „za”.

Vijeće ministara Evropske unije 6.4.1992. godine donijelo je odluku o međunarodnom priznanju Republike Bosne i Hercegovine, a sutradan 7.4.1992. BiH je dobila priznanje i SAD. U članstvo Ujedinjenih nacija Republika Bosna i Hercegovina primljena je 22.5.1992. godine. Time je Bosna i Hercegovina, u skladu sa historijskim činjenicama hiljadugodišnjeg postojanja bosanske države, njene antifašističke borbe, demokratskih odluka ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a, te važećih ustavnih odredbi, međunarodno priznata i stekla potpunu državnu suverenost i međunarodno-pravni subjektivitet. Političko-administrativne granice Republike Bosne i Hercegovine, kao jedne od šest federalnih jedinica SFRJ, postale su međunarodne državne granice.

Svoju nezavisnost Bosna i Hercegovina je skupo platila u agresiji i ratu koji je uslijedio, čime se nastojala poništiti tek stečena nezavisnost, cjelovitost i suverenitet Bosne i Hercegovine. U tim teškim vremenima, unatoč sveopćem stradanju stanovništva i materijalnom razaranju, Bosnu i Hercegovinu, njenu državnost i njene vrijednosti, branili su i očuvali njeni patriotski opredijeljeni građani. Prvi mart 1992. godine kao dan njene nezavisnosti i priznanja od međunarodne zajednice kruna je u njezinom hiljadugodišnjem postojanju.

Na pitanje da li je umjesto referenduma za nezavisnost bilo drugog rješenja, prvi Predsjednik nezavisne i suverene BiH, rahmetli Alija Izetbegović odgovorio je: „Prvi mart je bio naša sudbina i neumjesno je pa i griješno pitanje da li je išta moglo biti drugačije. Mi ne bismo bili ono što jesmo da smo tada u ime sumnjive sigurnosti izabrali potčinjavanje“.

Čestitamo svim građankama i građanima Bosne i Hercegovine u domovini i širom svijeta 1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.