NEPRESUŠNI IZVOR BOŠNJAČKOG HUMORA

NEPRESUŠNI IZVOR BOŠNJAČKOG HUMORA

sofraBošnjaci u Hrvatskoj usvajajući neke segmente vladajuće kulture, unose u tu kulturu i svoje kulturne specifičnosti. Svakodnevno na Hrvatskoj radioteleviziji cijela Hrvatska gleda humorističke serije u kojima glumci Bošnjaci pokazuju duhovitost, specifični humor Bošnjaka.

Nedavno je jedan od prevoditelja s hrvatskog na bošnjački jezik izjavio da mu ni malo nije teško prevoditi. Mnoge riječi naučio je iz druženja s Bošnjacima a još više iz serija koje se prikazuju na hrvatskoj radioteleviziji.

Bošnjačke izbjeglice koje su se naselile po Hrvatskoj, donijele su ne samo svima poznata jela iz Bosne nego i jela koja se nisu mogla naći po hrvatskim gostionicama. Prolazeći Zagrebom možete vidjeti natpise „Pizzeria“ i „Piterija“. Pioniri u ponudi pita bile su izbjeglice od Dervente. Svojim pitama krumpirušama, sirnicama i zeljanicama, postale su ozbiljna konkurencija albanskim burecima.

Umjesto primitivnog humora koji nedostatak duhovitosti neki nastoje nadoknaditi ružnim i bogohulnim psovkama, Bošnjaci svoj humor rese finoćom za čije razumijevanje je potrebno osim kičme i stomaka i inteligentna glava.

Osobitost bošnjačkog humora dolazi iz sposobnosti naroda ne samo da uhvati i stvara smiješne detalje života svoje okoline nego i sposobnost vedrog smijeha vlastitim karakteristikama. Rugati se drugima, može svatko a rugati se samom sebi, može samo onaj tko ima samopouzdanje i tko zna da neke svoje mane može i iskorijeniti ili ih umanjiti.

Glupost koju pokazuju „Mujo i Haso“, tek je puki privid. Tko tufi, tufi i vidi da nije posrijedi glupost nego dublje razumijevanje života. U Bosni su inteligentni brzo uočavali da se netko „pravi budalom“.

mujo bira perilicu„Praviti se budalom“ bilo je nužno ne samo da bi se čovjek nasmijao nego vrlo često da bi nekako preživio.

Bošnjački humor skriva i otkriva cijelu jednu životnu filozofiju naroda za čije razumijevanje bilo bi potrebno vidjeti i poruke koje sadržavaju narodne pjesme i uzrečice.

Srpljen spasen Pametniji popušta, Umiljato janje dvije maje sisa, Ne zatvaraj vrata stražnjicom, Gdje ne pade, Bog ne dade, Kad ti sve ide dobro, stavi piljak u opanak i druge slične uzrečice, vjekovima su narodu pomagale da preživi u najtežim životnim okolnostima.

I dan danas, i u izmijenjenim okolnostima, te narodne uzrečice dobro je imati na umu. Strpljenje bi spasilo mnoge živote mladih vozača jakih vozila. I danas nije dobro vrata stražnjicom zatvarati. I danas prigodan dar, mnoga vrata otvara a svatko tko misli da ga ništa neće u životu nažuljati, ljuto će se prevariti.

Neke poslovice u novim životnim okolnostima, tako se čini, ne funkcioniraju. Umjesto pametniji popušta, neki uvode novu poslovicu: Nisu budala da popustiš. Umjesto: Umiljato janje dvije majke sisa, neki su vjeruju i ravnaju se po uzrečici: bezobrazno janje četiri majke sisa. A neki dojučerašnji seljaci sada građevinski radnici počeše po Zagrebu ispijati „gemište“. Nakon nekoliko čaša, učini im se da slijede tradiciju sarajevskih aga za koje pjesma kaže da su pili vino na Ilidži pokraj Sarajeva.

Tko zna, neće li se neki od studenata Zagrebačkog sveučilišta poduzeti istraživanja bošnjačkog humora, pjesama i poslovica i otkriti temeljne životne vrijednosti koje nose bošnjački narod ne samo u Bosni nego i u drugim sredinama u kojima danas žive bošnjačke zajednice.

Nejra Palić Libovac